Jeste li znali da osobe koje ubiju čovjeka u mirno doba uglavnom budu kažnjene za to, dok ljudi koji pobiju stotine ili hiljade ljudi u ratu često ostanu nekažnjeni?
Jeste li znali da osobe koje ubiju čovjeka u mirno doba uglavnom budu kažnjene za to, dok ljudi koji pobiju stotine ili hiljade ljudi u ratu često ostanu nekažnjeni?
Ima mnogo načina da se unaprijede i zaštite ljudska prava. Jedan od tih je kazniti prekršioce koji su počinili teška djela nasilja i kršenja ljudskih prava u ratu. Važno je da prekršioci budu kažnjeni, tako da žrtve osjete da su njihove patnje registrovane i uzete ozbiljno. Time kazna ima, kako mi kažemo, "preventivno djelovanje". Kada osobe znaju da mogu biti kažnjene, one će po svoj prilici malo bolje razmisliti i izabrati da se suzdrže od zlodjela.
Zemlje koje su bile u ratu ili nekom konfliktu, ne uspijevaju uvijek da sprovedu pravedan i efektivan "pravni obračun" i da sude osobama osumnjičenim za ratne zločine i druge vidove nasilja. Odgovorni za takva djela ponekad imaju još uvijek puno moći u nekom društvu ili mogu pobjeći u druge zemlje. U oba slučaja može biti teško uhvatiti ih i kazniti. Neke zemlje nemaju ni dovoljno znanja ili resursa da bi pokrenule "pravni obračun".
Sud u Nirnbergu i međunarodni ad-hoc sudovi
Pošto kršenje ljudskih prava u jednoj zemlji podliježe i međunarodnoj odgovornosti, mnogi su uvidjeli potrebu za osnivanjem međunarodnih krivičnih sudova. Zadatak tih sudova je da istražuju i kažnjavaju najozbiljnija zlodjela tamo gdje same države nisu to učinile.
Nakon Drugog svjetskog rata, SAD, Francuska, Velika Britanija i tadašnji Sovjetski Savez su osnovali jedan međunarodni sud, Sud u Nirnbergu, koji je trebalo da sudi i kažnjava osobe koje su počinile teška zlodjela u vrijeme nacističke Njemačke. Obrazloženje je bilo da su zločini prema međunarodnom pravu počinjeni od strane "individua, a ne apstraktnih jedinica, tako da samo kažnjavanjem individua koje su počinile takva zlodjela zadaci međunarodnog prava mogu biti ispunjeni". Ukupno 19 odgovornih političkih i vojnih vođa je bilo osuđeno na ovom sudu. Nirnberški proces je imao veliki značaj zato što je utvrdio pravne principe za kažnjavanje ratnih zločinaca. Te principe je UN kasnije postavio kao osnovu za svoj rad.
U 20. vijeku se desio važan razvoj u međunarodnom krivičnom pravu. Nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji, UN je 1993. godine obrazovao međunarodni krivični sud koji je trebalo da istraži i sudi za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i kršenja ljudskih prava u tom području. Godine 1994. sličan sud je obrazovan s ciljem suđenja za zločine protiv čovječnosti u Ruandi, gdje je ubijeno oko milion ljudi. Osnivanje ovakvih "ad-hoc sudova" koji se osnivaju u vezi sa nekim posebnim konfliktom i koji se raspušta kada je zadatak izvršen, bio je veliki napredak. Kasnije su ovakvi sudovi osnivani i za Siera Leone, Kambodžu, Istočni Timor i Kosovo.
Stalni međunarodni krivični sud
1998. godine, države su se saglasile oko osnivanja jednog stalnog međunarodnog krivičnog suda. Osnivanje ovog suda je vrlo važno. Kada vlasti jedne zemlje nisu voljne ili nisu u stanju da provedu sudski obračun sa ratnim zločincima nakon rata ili konflikta, međunarodni sud može osigurati da to bude urađeno. Sve veći broj zemalja svijeta su postale članice ovog novog suda. On se nalazi u Haagu, u Holandiji, i počeo je da djeluje 1. jula 2002. godine.
Fakta
- Međunarodni stalni krivični sud ima 18 sudija, nalazi se u Haagu, u Holandiji, i može da kazni pojedince.
- Najveći broj zemalja podržava osnivanje ovog međunarodnog krivičnog suda. SAD, Kina i Indija ga ne podržavaju.
- Međunarodna on-line medijska organizacija Institute for War and Peace Reporting (www.iwpr.net) izvještava svakodnevno o sudskim procesima iz Haškog suda.