Znate li da su ljudska prava rezultat istorijske borbe pojedinaca i grupa za poboljšanje uslova življenja?
Znate li da su ljudska prava rezultat istorijske borbe pojedinaca i grupa za poboljšanje uslova življenja?
Međunarodna ljudska prava objelodanjena su u UN 1948. godine, kada je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima prihvaćena. Tek tada su ustanovljena prava koja važe za sve ljude na svijetu. Bez obzira na to, ljudska prava su mnogo starija.
Ljudska prava su rezultat borbe pojedinaca i grupa za ostvarenje boljih uslova života za sebe i za ostale ljude. Ljudi su stajali na barikadama i borili se protiv lošeg tretmana od strane moćnika. Nepravda je bila razlog mnogih pobuna i revolucija tokom istorije. Ljudi se nisu htjeli pomiriti sa tim da ih oni koji su na poziciji moći tretiraju nepravedno. Polako ali sigurno, ljudi su unaprijedili svoja prava. Najčešća ideja vodilja je bilo viđenje da su svi ljudi u osnovi isti u da svi dijele iste ljudske potrebe.
Mi smo odlučili da pogled u istoriju započnemo u antičko vrijeme kada su filozofi tvrdili da svi ljudi imaju razum i savijest. Zbog toga treba da postoje "prirodni zakoni" koji bi trebalo da vrijede za sve. Nakon toga dolazi Srednji vijek sa klasnim podijelama, kada se gubi fokus sa pojedinca sve do renesanse, kada pojedinac postaje centar umjetnosti, literature i filozofije. U 18. vijeku ljudska prava su formulisana u pisanim dokumentima u Engleskoj, Francuskoj i Americi. U ovim zemljama vlasti su se obavezale da će građanima dati neka od ljudskih prava. Druge države su pratile njihov primjer, tako da je sve više država uvelo ljudska prava u svoj zakone. Nažalost, ljudska prava još nisu postala univerzalna, što znači da nisu važila za sve ljude u svijetu. Da bi se razumio razvoj ljudskih prava, moramo ići dalje kroz istoriju, sve do Drugog svjetskog rata i ustanovljavanja organizacije Ujedinjenih nacija. Od 1948. godine postoji univerzalni sistem ljudskih prava.
Fakta:
Antičko doba je period između 700. godine p.n.e. i 500. godine n.e. U Evropi su dominirali Grci i Rimljani, dva naroda kojima se ekonomija zasnivala na robovlasništvu. Istovremeno, antička Grčka se naziva "kolijevkom demokratije". U ovo vrijeme začeta je filozofija ljudskih prava.
U 17. i 18. vijeku dolazi do borbe za reformu vlasti u više evropskih zemalja. Kraljevi su željeli da imaju svu vlast u svojim rukama a protiv toga se borilo plemstvo koje je željelo više uticaja na vlast. Trgovačka klasa je sticala sve više ekonomskog značaja i željela vlast koja je u skladu sa tim. Mnogi u ovoj klasi su željeli uvođenje republike.